NAKOVANA -FESTA MALE GOSPE

Festa Male Gospe započela je poslijepodnevnom misom s početkom u 16:30 koju je predvodio don. Ante Marković u istoimenoj crkvi koja se nalazi na pola puta između Gornje i Donje Nakovane.Goste su zatim na ulazima u selo Donja Nakovana dočekale članice udruge UZORNa Nakovane sa suhim smokvama i bićerinima rakije.Preko tisuću posjetitelja moglo je prosetati selom koja je bila rasvijetljena zahvaljujući opčinskom električaru Zelimiru Dragičeviću. Razgledavale su se stare kuće, naročito kuća izumitelja torpeda, zatim gumna, gustirne, kosare i ostalo. Od 18:00 u kući Lupisevih od Rada otvorena je izlozba fotografija dr. Karmele Kovačević NAKOVANA - PRIČA U KAMENU. U istoj kući nalazila se i izlozba starih predmeta, a vani izlozba slika djece predskolskog i skolskog uzrasta OS Viganj na temu Nakovane.Tajnik udruge UZORNe Nakovane Vedran Opačak odrzao je u 20:00 sati uvodni govor u kojem je pozdravio sve okupljene. Bale je valcerom otvorio najstariji Nakovjanin devedesetogodisnji Jakov Vicelić. Gostima je bilo ponuđeno deset janjaca na raznju, ribe s gradija, kruh pripremljen na tradicionalni način u starim pećima, a članice udruge nudile su sve prisutne besplatim nakovanskim slasticama. Prema procjenama ove godine na festi je bilo vise od tisuću ljudi koji su mogli uzivati u svirci korčulanske grupe SNOVI, kao i u svirci i pjevanju drugih volontera. Brojni sponzori pobrinuli su se za bogatu lutriju, a pagar ulovljen u Lovistu na drazbi je dosegao cijenu od 700 kuna. Festa je zavrsila u tri sata ujutro bez ijednog incidenta, a zahvaljujući ekoloskoj svijesti posjetioca i bez smeća.

Zadnjih dana desetak članova udruge UZORNa Nakovana neumorno priprema
Nakovanu za veliku festu Male Gospe. Stari put koji vodi od Donje do Gornje
Nakovane, a prolazi crkvu Male Gospe detaljno je očisćen, a na raskrižjima
su postavljeni drveni putokazi s ugraviranim natpisima.

Osim natpisa sanirana su i postavljena na stara mjesta i nekoliko kamenih križeva, kao i najveći mlin za masline (torkul), kojeg su jednom prilikom pokušavali ukrasti.Na više mjesta posađeno je cvijeće, a osim Donje Nakovane, očisćena
je i Gornja Nakovana. Najdojmljiviji ukras feste nesumljivo je
veličanstvena brodska gala, koji je Nakovani posudio franjevački
samostan.Uz svesrdnu pomoć Općine postavljena je i javna rasvjeta u Donjoj
Nakovani, a očekuje se da će ista biti postavljena u Gornjoj Nakovani.

Udruga UZORNa Nakovana večinu poslova radi samostalno dobrovoljnim radom
članova, međutim veliku potporu pruzaju uz Općinu, Turistička zajednica
Općine Orebić, te brojni sponzori među kojima se najvise istiću poduzetnici
iz Vignja, Lovista, Kućista i Orebića. Medijski pokrovitelj feste kao i
prosle godine je Radio Korčula, a na sam dan feste svoj dolazak su najavili
brojni novinari među kojima i televizijske kuće HRT i RTL.
U Ponedjeljak, dva dana prije feste u Nakovanu će na Ťradniť izlet doći
djeca iz Vignja i Kućista. Djeca će svoje dojmove iz Nakovane prenijeti na
papir, te će svi njihovi radovi biti izlozeni na sam dan feste.
Sama festa počinje u poslijepodnevnim satima u crkvi Male Gospe s misom u
16:30, nakon čega će se centar događanja prenijeti u Donjoj Nakovani.
Posjetitelje će već od 18:00 zivom svirkom zabavljati korčulanski kvartet
GRUPA SNOVA. Osim centralne grupe u selu će biti nekoliko manjih grupa koji
su se javili dobrovoljno, pa će se tako među starim kućama, gumnima i
kosarama čuti i klapske pisme, mandoline, gitare i neizbjezna harmonika!
Ovom prilikom UZORNA Nakovana poziva sve kantautore da se javu i da sto
vise obogate zvukovima nakovansku noć!
Posjetitelji će moći pogledati nekoliko izlozbi slika, odnosno fotografija,
te starih predmeta, a kroz večer će ih predstavnici Udruge upoznati i sa
bogatom povijesću Nakovane ( ne zaboravimo Spilu sa ilirskim svetistem,
ilirsku gradinu Grad, te činjenicu da iz Nakovane potjeće izumitelj torpeda
Ivan Lupis Vukić).
Brojni sponzori sa Peljesca i Korčule pobrinuli su se da i ove godine
gotovo svi dobiju na lutriji.
Bali na otvorenom trajati će sve do jutarnjih sati, a da gosti ne ostanu
gladni pobrinut će se desetak janjaca na raznju, riba sa gradela, juhe iz
bronzina, te kolaći pripremljeni na tradicionalni nakovanski način!
Sve u svemu na festu su svoj posjet najavili stanovnici Lovista, Vignja,
Kućista, Orebića, Zupe, Dube, Trpnja i ostalog Peljesca, a preko mora
trajektom susjedni Korčulani, Lumbarđani, Zrnovćani, Raćisćani, te ostali
otočani. Najavljen je dolazak gostiju i iz dubrovačkog i splitskog okruzja,
a desetak osoba, večinom nakovanskih potomaka stiglo je već i iz Njemačke,
Australije i Nove Zelande!!! Udruga procjenjuje da će se ove godine broj
posjetioca kretati između 1000 i 1500!
Ovom prilikom moramo napomenuti da svi radu dobrovoljno, te da će sav novac
zarađen na festi ići na obnovu Nakovane, odnosno na prvi prioritet, a to je
osnivanje MUZEJA NAKOVANE!
I to nije sve! Naravno ulaz je kao i prosle godine BESPLATAN!!!!!
Za sve informacije moze se kontaktirati na broj mob; 098 725 841

Predsjednik Udruge UZORNA NAKOVANA IVAN PAMIĆ

Slobodna Dalmacija

NEOBICAN POTHVAT KORCULANSKOG
ZAGREPCANINA TONKA MARINOVICA

S biciklom do vrha Ilije
KORCULA - Zagrepcanin Tonko Marinovic, korculanskih korijena, izveo je
nesvakidašnji pothvat. Popeo se biciklom na 962 metra visoko i strmo brdo
Sveti Ilija, najviši vrh poluotoka Pelješca.
- Pripreme za uspon zapocele su još u rujnu prošle godine kada sam kupio
natjecateljski full suspension bicikl, 11 kg težak. Pripremajuci se za
uspon smršavio sam 15-ak kilograma i kada sam se osjecao fizicki spremnim
ostala je jedina dvojba - kojim putem krenuti? Zbog prebrzog svladavanja
velike nadmorske visine otpao je uspon preko Ruskovica i Bilopolja, a
odluka je pala preko Nakovana - kazuje nam Marinovic.
Biciklom je krenuo od Orebica, laganom rekreacijskom vožnjom do 7
kilometara udaljenog Vignja, odakle je zapoceo uspon koji je više od 4
sata bio naporna kombinacija vožnje, guranja i nošenja bicikla na ramenima
po nepristupacnim goletima Ilije. Do planinarske kucice pred sam vrh
Marinovic je stigao nakon tri i pol sata napornog uspona, a posljednjih
300 metara uspona nosio je bicikl na ramenu. Prva najintenzivnija slast
pobjede trajala je kratko i nakon okrepe i razgledanja, nakon pola sata
odmora, zapoceo je nešto lakši, ali ne i manje zahtjevniji silazak.
Nesvakidašnji naporan brdski izlet završio je pak u 16 sati u Vignju
odakle je i otpoceo, nakon dobrih 8 sati avanture, u kojoj je glavni junak
susreo jednog muflona i poskoka.
Njegov nesvakidašnji pothvat je rezultat dugogodišnjeg divljenja prema
planini o kojoj su mu nono i nona u Korculi ispricali nevjerojatne price.

Ž. PETKOVIC

CRKVOM PROTIV RADARA - Inicijativa Udruge UZORNA Nakovana

Na samom vrhu Sv. Ilije nekoc je postojala crkva Sv. Ilije koju su pohodili ljudi Pelješca i Korcule. Nju su vremenom uništile munje, a jedini materijalni ostatak kip je Sv. Ilije. Podno samog vrha nalazi se jedinstveni krajolik prošaran endemicnim crnim borovima i drugom mediteranskom vegetacijom. Ilija je stanište muflona, cagljeva, veprova, a nekoc su tu na visinskim pašnjacima lutala stada divljih konja i magaraca, cineci taj kutak svijeta jedinstvenim i privlaceci brojne izletnike i štovatelje prirode. U zadnje vrijeme brojni požari opustošili su to podrucje.
Medutim vecu opasnost predstavlja plan MORH-a RH da na Iliji postavi radarsku bazu. Ta radarska baza od nekoliko stotina kvadratnih metara betona i željeza, okružena bodljikavom žicom i sa pristupnim putovima uništila bi ovaj prirodni krajobraz, a suvišno je govoriti kakav bi to udarac bio turizmu Pelješca i Korcule.
Stoga je udruga UZORNA Nakovana pokrenula inicijativu zaštite Ilije. Nekoc su u davnini stari Nakovjani tu trapili i sadili, napasajuci goveda, a u proljece bi znali ici u lov na divlje tovare koje bi onda pripitomljavali. Nažalost divljih konja i tovara više nema, jer su unazad desetak godina svirepo pobijeni automatskim oružjem. Inicijativom Udruge citavo podrucje Nakovane ukljucujuci Iliju zaštitilo bi se kao Zašticeni krajobraz, a u narednih nekoliko godina pokušao bi se obnoviti i fond divljih konja i tovara. No, za to su Udrugi potrebna pomoc i donacije, a prije svega podrška!
Protiv postavljanja radara Udruga pokrece inicijativu "Crkvom protiv Radara", ciji je krajnji cilj da se na vrhu Sv. Ilije ponovno podigne svetište svecu gromovniku! Crkva bi bila otvorenog tipa, nacinjena od kamena, sa dva stupa na koji bi se nalazio luk koji bi pridržavao veliki križ. Na luku bi bilo zvono, a centralno mjesto svetišta bio bi oltar sa kipom Sv. Ilije. Sveukupna visina crkve sa križom iznosila bi 40 metara cime bi Sv. Ilija postala planinom. Križ bi bio okrenut u smjeru Istok - Zapad, a nocu bi bio osvjetljivan. Takvo svetište predstavljalo bi pravo turisticko odredište, poput Glave Šecera u Rio de Janeiru!!!!!
Gradnjom ovog svetišta do punog izražaja bi došla i parola urezana na lenti kipa Sv. Ilije: - "OPSECRO DOMINE..." (Obazri se gospodine).
Ne dajmo da se na Iliji gradi RADAR, i sagradimo ponovno svetište Sv. Iliji, a u podnožju neka lutaju neometano, divlji konji, tovari, mufloni i caglji!!!!

Predsjednik
Ivan Pamic

20.04.2004 Priopcenje Udruge UZORNa Nakovana u povodu 1.svibnja, blagdana rada;

Nakovana je sa Ilijom vec više od 50 godina najatraktivnije izletište gdje Pelješcani, ali i Korculani provode blagdan rada - Prvi svibanj.
Lovištani, Vignjani, Kucištani, Orebicani, Korculani, ali prije svega Nakovjani razasuti po svijetu koriste taj dan da sa svojim familijama provedu dan uz logorsku vatru uživajuci u netaknutoj prirodi. Više od pedeset vatri od Nakovane do Ilije zna okupiti do tisucu ljudi, oživljavajuci tako taj napušteni kraj. Vec dan prije Nakovana osvane nakicena zastavama. Svaka zastava oznacava jedno rezervirano mjesto za vatru, a sa prvim zrakama sunca prvog svibnja, najatraktivnija mjesta pod cesvinama i glogovima vec vrve ljudima. Deseci kozlica i janjaca na ražnju pocnu se vrtjeti do podneva, a zrak ispunjavaju pjesme, zvuci gitara, harmonika i djecje graje. Na svakoj vecoj ledini postavljene su branke za nogomet, a najatraktivnije su one utakmice izmedu žena i muškaraca.
Šetnje do Gornje i Donje Nakovane, do crkve Male Gospe, do Grada i do Spile pružaju uzbudljivu šetnju u prošlost. Oni koji su bolje kondicije odvažuju se za odlazak do Ilije, gdje se obicno prespava pod šatorima ili u kucici.
Udruga UZORNa Nakovana poziva sve Pelješcane i Korculane da i ove godine dodu sa svojom familijom u Nakovanu zapaliti logorske vatre, da prošetaju i upoznaju što više Nakovanu.
Suvišno je napominjati da se napuštajuci Nakovanu pokupi svo smece i ostavi je se netaknutom kao što je i bila.
"Neka tragovi vaših cipela budu jedini tragovi koje ostavite u prirodi...", porucila bi Udruga UZORNA NAKOVANA svim posjetiocima i zaželjela im što ljepši blagdan rada.

Na Korcula.net izasao clanak:
29. listopada (Nakovana) - Arheološka istraživanja

Pod vodstvom dr. Staše Forenbahera iz Instituta za antropologiju iz Zagreba, u spili Nakovana od kraja kolovoza traju arheološka iskapanja i istraživanja ovog vrijednog ilirskog nalazišta. Posljednju grupu čine mladi arheolozi i studenti Josipa Caričić, Silvija Križan, Lidija Dokuzović, Tihomir Percan, Nikola Vukosavljević i Mia Rizner. U gotovo blatnjavim uvjetima "medicinskim" alatom još uvijek pronalaze ostake keramike iz vremena od kraja 4. do 1. stoljeća prije Krista. Inače mladi arheolozi su smješteni u orebićkom hotelu Rathaneum. Zadovoljni su smještajem, a primjedbe jedino imaju na prehranu. Kažu da im je dnevni lunch paket loš i neadekvatan. Pet tjedana rada u ovakvim uvjetima im je više nego dovoljno, te s veseljem isčekuju povratak u Zagreb. Po njihovu odlasku spila će ostati zatorena. Zahvaljujući udruzi Uzorna Nakovana na ulaz su postavljena vrata od nerđajućeg čelika, koja će je štititi od znatiželjnih posjetitelja.

ZAŠTITA PODRUCJA

Udruga ce zatražiti od nadležnih tijela (Županija, Opcina) da se podrucje Nakovane od Ilije do Bezdije proglasi Zašticenim krajobrazom, cime bi se dobila pravna zaštita cijelog podrucja koji se namjerava urediti u EKO-ARHEOLOŠKI PARK.

UREÐENJE SPILE

1. Uredenje Spile obavljati ce se u suradnji sa Konzervatorskim zavodom u Dubrovniku, a podrebno je izgraditi podgradne zidove, urediti unutrašnjost sa rasvjetom, te izraditi replike keramickih posuda pronadenih u podrucju svetišta

CIŠCENJE I OSPOSOBLJAVANJE STARIH PUTOVA

1. Ocistiti put "U Jamine" - od konfina do Spile istocnom stranom Kopinja
2. Ocistiti put Mala Gospa - Gornja Nakovana
3. Postaviti drvene kapije
4. Izrada i postavljanje željezne rampe na odvojku ceste Viganj - Lovište za Gornju Nakovanu.
5. Izrada preostalih natpisa i putokaza od drveta i njihovo postavljanje

IZRADA SPOMEN PLOCA ISTAKNUTIM NAKOVJANIMA

1. postavljanje ploce "U Vukica" izumitelju torpeda; "Kuca Ivana Lupisa-Vukica 1815 - 1875, izumitelja torpeda"
2. postavljanje ploce "U Rada" prvom Hrvatu u Novoj Zelandi; "Kuca Pava Lupisa 1834 - 1916, prvog Hrvata u Novoj Zelandi"
3. postavljanje ploce "U Pamica", "kralju vina" NZ; "Kuca Jura Mažurana 1910 - 1981, kralja vina Nove Zelande"
4. postavljanje ploce "U Cvitka", prvom svjetionicaru "Ivan Lupis prvi svetionicar"

MUZEJ NAKOVANA

1. Sredivanje imovinsko-pravnih odnosa na objektima predvidenih za MUZEJ NAKOVANU
- Utvrdivanje vlasništva objekata
- Sklapanje ugovora sa vlasnicima objekata

2. Izrada projektne dokumentacije za MUZEJ NAKOVANA (Zavicajni muzej, prirodoslovni muzej, etnografski muzej, spomen-kuca izumitelja torpeda, arhiva, prostorija za prijem, sanitarni cvor)
3. Prikupljanje muzejske grade (eksponati iz Spile, etnografski eksponati, arhivska dokumentacija, stare fotografije, itd)
4. Saniranje starih upotrebnih predmeta i strojeva prikladnih za muzej (vršilica, pahalica, bacve, mihovi, lise...)
5. Sanacija kuca u Donjoj i Gornjoj Nakovani - prema standardima Ureda za zaštitu kulturnopovijesnih spomenika (primarno saniranje krovišta i otvora)

PROTUPOŽARNI PLAN ZA NAKOVANU

1. Izraditi protupožarni plan za Nakovanu i predociti ih nadležnim institucijama (Hrvatske šume, Opcina, DVD i ostale vatrogasne službe)
- prijedlog saniranja starih "gustirni" na udaljenim podrucjima, kao izvori vode u slucaju požara
- prijedlog "požarnih puteva", odnosno prosijeka
- prijedlog cišcenja starih puteva koji bi mogli poslužiti u slucaju požara

OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA, STANOVA I RIBARSKIH KUCICA U BEZDIJI

1. Izvršiti pregled postojeceg stanja
2. Pokrenuti inicijativu za sanaciju crkve Sv. Jurja, te ponovne izgradnje crkve Sv. Ilije
3. Izvršiti popravak ribarskih kucica, mostova i vlaka u Bezdiji

Hrvatskim Šumama uputio se dopis slijedeceg sadržaja:

Poštovani,

U svezi sa gospodarenjem Hrvatskih Šuma na podrucju Nakovane na poluotoku Pelješcu, a sukladno zakljuccima Godišnje skupštine naše Udruge 26.X. 2003., šaljemo vam naše ocitovanje:
Kao što znamo Hrvatske šume su poduzece koje NEMA svoje šume, vec mu je zadaca da gospodari državnim šumama, te da SVE svoje akcije u toj šumi mora ciniti uz PRISUTNOST, SUGLASNOST i ODOBRAVANJE svekolike JAVNOSTI.
Ono što su Hrvatske šume pocinile na podrucju Nakovane na poluotoku Pelješcu 1999. - 2000. kosi se sa svim navedenim nacelima. HŠ su u Nakovani prvo proglasile svojom nadležnošcu i privatno zemljište, no na tomu nisu stale, vec su preko PRIVATNIH parcela BEZ odobrenja vlasnika, a kamoli uz PRISUTNOST, SUGLASNOST i ODOBRAVANJE svekolike JAVNOSTI poceli probijati put od Gornje Nakovane do Sv. Ilije. I što je najžalosnije taj put uopce nije bio protupožarni put, vec kako se kasnije uspostavilo prilazni put nekoj buducoj radarskoj bazi MORH-a na vrhu Sv. Ilije. Moramo ovdje naglasiti da je najava gradnje radarske baze izazvala velike demonstracije i nemire ovdašnje javnosti.
Gradnja puta nasrecu zaustavila se nakon 4 km na brdu Pišcet. Nešto slicno HŠ pokušale su prilikom pokušaja probijanja "protupožarnog puta" Lovište - Bezdija. Naravno opet se uspostavilo da put ustvari nije protupožarne namjene, vec je trebao poslužiti u privatne interese nekolicine ljudi!!! Srecom inicijativom grupe gradana taj pokušaj je zaustavljen.
Zakljucno možemo reci da su HŠ na podrucju Nakovane prekršila sva nacela - niti su dobili suglasnost i odobrenje, a niti su ikoga obavijestili o svojim planovima.
U skladu sa Hrvatskim nacionalnim standardom za certifikaciju šuma onaj tko upravlja šumama mora dati javnosti na uvid sažetak osnovnih elemenata plana gospodarenja i zbog toga tražimo:
1. da nam se najhitnije dostavu planovi Hrvatskih šuma za podrucje Nakovane i Ilije /Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu Nakovanj (važnost 01.01. 1998. - 31. 12. 2007. god.)/ kako bi se mi Nakovjani koji tu imamo vecinu zemljišta o tomu ocitovali
2. da se isplati pravicna odšteta vlasnicima zemljišta preko kojeg je prošao "protupožarni put" Gornja Nakovana - Pišcet, te da se HŠ pismeno obvežu da ce taj put koristiti SAMO vatrogasne službe, te vlasnici zemlje.
3. cvrsta jamstva Hrvatskih šuma da se "protupožarni put" od Gornje Nakovane do Ilije koji se zaustavio na Pišcetu nece nastaviti dalje prema vrhu Sv. Ilije cime bi se uništio taj jedinstveni krajobraz i endemske biljne i životinjske vrste
Ukoliko se navedene tocke ne ispune, zakljucak je Udruge da se put G.Nakovana - Pišcet fizicki blokira, te da se na dijelovima puta koji prolazi kroz privatne cestice zasadu masline!

Želimo još jednom naglasiti da UZORNa Nakovana ne želi nikakve sukobe niti sa državnim niti ikojim drugim institucijama, vec želimo konstruktivnu suradnju. Ne želimo da se državne institucije koriste u privatne interese i na našu štetu. Tomu cemo se oštro suprotstaviti. U prilog šaljemo i našu viziju protupožarne zaštite Nakovane za koju smatramo da je najbolja. U skladu s ovim planom spremni smo konstruktivno suradivati sa Hrvatskim Šumama, te ostvariti ciljeve za koje vjerujemo da su od obostranog interesa!

Istodobno donijet je plan protupožarne zaštite Nakovane:

2. Obnova starih gustirni na podrucju Nakovane. Na podrucju Nakovane na udaljenim mjestima u neprohodnim šumama udaljenih od cesta nalazu se brojne gustirne koje bi se obnovljene mogle koristiti kao rezervoari vode u slucaju požara. Udruga predlaže da se obnovu gustirni, (obilježeni narancastim zvijezdama na karti), na Stanima (5 kom.), Koševu (1 kom), Zaždrilom (1 kom), Zajut (2 kom), Donja Nakovana (5 kom), Gornja Nakovana (5 kom) i Ilija (2 kom)

3. Cišcenje starih puteva u Nakovani kako bi se omogucila bolja komunikacija tijekom požara. Rijec je o desetak kilometara puteva kroz šume koje su sada zarasle

U Dubrovackom Vijesniku osvanuo clanak «Helikopter kruzi Orebicem, a u Opcini ne znaju za to?!» , u povodu godisnje Skupstine Planinarskog drustva Sv. Ilija u Orebicu;
...»Zucna rasprava vodjena je oko navodnog instaliranja radarskog sustava na masivu Sv. Ilija. Naime proteklih dana mještane Orebica uznemiruje prelijetanje helikoptera MORH-a S obzirom da celnistvo PD nema nikakvih informacija vezanih za navodne radove na brdu isto pitanje nazocni su uputili predstavniku Opcinskog poglavarstva Miljenu Prizmicu, koji kazuje kako na adresu Opcine Orebic nije dolazilo nikakvih dodatnih informacija po pitanju radara, a da je stav Opcinskog poglavarstva odnosno Vijeca i dalje ostao nepromijenjen po kojem se ova jedinica lokalne samouprave kao ujedno i stanovnistvo opcine, izricito protivi navodnom instaliranju radara na masivu Sv.Ilije...
...Navodno kruze informacije kako se MORH uknjizio na 2600 kvadrata
terena na vrhu Sv.Ilije, po cemu bi planinarska kucica ostala u sredini uknjizenog prostora, dok se istovremeno poslijednjih dana odvijaju radovi na trasiranju i probijanju puta prema spomenutoj površini..
...Uz sve izreceno, nazocne je iznenadio podatak Ivice Trojanovica, kako se protiv njega i Katarine Vojvodic vodi proces jer su, navodno organizirali prosvjed na Sv.Iliji protiv moguceg instaliranja radara. S obzirom da je tada na izlet islo preko 200 ljudi, prijedlog je orebickih planinara da PD u suradnji sa Opcinom i TZ zatrazi sve informacije o doticnom predmetu, provjeri zasto isti nije procesuiran, kao i da se svim mogucim sredstvima pomogne Ivici Trojanovicu i Katarini Vojvodic...

B. Okmazic

NADA SE VRATILA

RADAR IPAK NA PELJESCU